DIGITALNI MAMOGRAF APARAT FIRME SIEMENS - MAMOMAT 3000

Mamografija je radiološka dijagnostička metoda snimanja dojki bez primjene kontrasnog sredstva. Kod nas je uobičajen naziv nativna mamografija. To je najznačajnija i najefikasnija neinvazivna metoda pregleda dojki u dijagnostici klinički okultnog karcinoma dojke. U početku je služila uglavnom za prikaz palpabilnih tumorskih i drugih patoloških promjena dojke, a danas je njezina primjena dominantna u ranom otkrivanju raka asimptomatskih žena. Prema najnovijim multicentričnim studijama, redoviti godišnji mamografski pregled dojki žena starijih od 50 godina mogu smanjiti smrtnost od raka dojke za 30 do 50%.

Svaku dojku treba snimiti u dva smjera: u kraniokaudalnom i profilnom. Pri namještanju dojke za snimanje, tkivo dojke treba lagano odvojiti od pektoralne stijenke i povući prema naprijed, te lagano i jednakomjerno komprimirati dojku. Kompresijom dojke smanjuje se sloj snimanja i postiže znatno veća oštrina i kontrastnost slike, a smanjuje se i zračenje pacijentice. Važno je napomenuti da navedena kompresija dojke nije bolna i neugodna. Po potrebi pri sumnji na mikrokalcifikate ili sasvim male okultne karcinome, može se raditi i mamografija s uvečanjem, ali je pri tome bolesnica izložena većoj dozi zračenja.

Preporuke za bolesnice bez simptoma glase: s 40 godina potrebno je obaviti tzv. bazalnu mamografiju, uz ultrazvučne kontrole svakih 6 mjeseci do godinu dana. Mamografija se potom preporučuje svake dvije godine, nakon 50. godine života preporučuje se obaviti mamografiju jedanput godišnje.

U mlaðih žena mamografija nije metoda izbora radi same graðe dojke ( više žljezdanog parenhima nego masnog tkiva ) i radi zračenja ( generativna dob), te se u mlaðoj dobi preporučuje UZV pregled dojki kao jednako važna metoda u ranom otkrivanju karcinoma dojke.