-Video- MAGNETOM ESSENZA, 1.5 TESLA MRI

 

 

 

MAGNETNA REZONANCA

-Video- MAGNETOM ESSENZA, 1.5 TESLA MRI

KRATKE UPUTE O MR PREGLEDU

 

Kratki uvod
Magnetna rezonanca je visoko sofisticirana radioliška dijagnostička metoda poznata još od 1946. godine, kada je koristila samo za hemijsku analizu i biološke naučne studije. Od 1973. godine, magnetna rezonanca se razvila u tehnološkom smislu i od tada se koristi u medicinskoj radiološkoj dijagnostici uz velike potencijalne mogućnosti.
MR radi na principu fizičkog efekta rezonancije nukleona atoma (vodonika) koji posjeduje magnetne osobine i reaguje u magnetnom polju. Ukoliko ove jezgre izložimo snopu usmjerenih radiotalasa, magnetni momenat nukleona zaokrene se u odnosu na smjer prvobitnog polja. Kada isključimo izvor radiotalasa, oni se vraćaju u prvobitni položaj i tada emitiraju signal u vidu elektromagnetnih talasa. To vrijeme traje, a naziva se "vrijeme relaksacije" spina.
Elektromagnetni talasi u toku relaksacije nukleona predstavljaju signale u vidu analognih informacija koje se kompjuterski obrađuju i kao konačan rezultat imamo MR sken (sliku).
Ovi snimci se mogu arhivirati i pohraniti na duže čuvanje.
MR omogućava kristalno jasan prikaz organa cijelog tijela, kao i njihove patološke promjene.
Zahvaljujući softverskom rješenju, omogućena je karakterizacija tkiva: tećnost, hrskavica, solidno tkivo, edem, hematom, svježa krvarenja.
Slike dobivene MR predstavljaju distribuciju atoma vodonika u tkivu. Snimci MR jako podsjećaju na snimke dobivene CT-om, ali su ipak potpuno drugačije, jer signal MR sadrži informacije ne samo o gustini nukleona atoma, njihovoj povezanosti, te o utjecaju sredine u kojoj se nalaze. To je, zapravo, informacija ne samo o morfologiji tkiva kao kod CT-a, već informacija o hemijskim i fizikalnim karakteristikama tkiva.

 

Kako se metoda izvodi?
Pregled MR, bilo kojeg dijela tijela, obavlja inžinjer medicinske Radiologije uz prisistvo radiologa specijaliste.

Prosječno, pregled MR traje od20-40 minuta.

Tokom pregleda, pacijent mora skinuti sve metale sa sebe: nakit, proteze, odjeću koja ima metalne dijelove, šnale, obuću.
Pacijent ulazi ležeći u MR aparat, a prethodno se postavlja zavojnica (coil) u zavisnoszi od toga koji se organ pregleda.
Pacijent obično leži na leđima. Kada se bolesnik uvuče u aparat, ima svjetlo, tako da nije u potpunom mraku.
Ako se treba učiniti MR malom djetetu, tada se dijete sedira ili uspava, prije samog pregleda, a ukoliko to nije moguće, onda se pregled učini u općoj anesteziji.

Kod male djece majka ili otac u toku pregleda mogu biti uz svoje dijete.
Odrasli pacijenti su sami u prostoriji za pregled, ali inžinjer medicinske Radiologije stalno prate bolesnika kroz observacioni prozor i pacijent može razgovarati sa zdravstvrnim licem preko intercoma.
Svaki odrasli pacijent u toku pregleda drži u ruci signalnu pumpicu, tako da, ukoliko osjeti bilo kakvu nelagodu, tjeskobu ili strah, kao i bol, pritiskom na pumpicu signalira radiologu i pregled se odmah prekida.

Zašto se radi?
MR se koristi za pregled mnogih dijelova tijela, uključujući:

  • Pregled glave: mozak, kraniocervikalni prijelaz, stražnja lubanjska jama, pontocerebelarni uglovi.
  • Pregled vrata: spinalni kanal, mehke strukture vrata, traheje i jednjak.
  • Pregled toraksa (grudnog koša): torakalni spinalni kanal, srce, sredogruđe.
  • Pregled lumbosakralnog spinalnog kanala i okolnih struktura.
  • Pregled abdomena: jetra, žučni mjehur, gušterača, slezena, nadbubrežne žlijezde, bubrezi, velike krvne žile, limfni čvorovi.
  • Pregled male zdjelice: mokračni mjehur, uterus, prostata, ovariji, testisi, vezikule seminales, uretra.
  • Pregled zglobova: koljeno, koksofemoralni, skočni, ručni, temporomandibularni i drugi zglobovi u ljudskom tijelu.
  • Pregled tjelesne muskulature: extremiteta, grudnog koša i abdomena.
  • MR angiografija (MRA), neinvazivna i komforna metoda prikaza krvnih žila glave, vrata, toraksa, abdomena male zdjelice i extremiteta.

MR signali i MR snimci ovise o sljedećim parametrima:
- gustoća protona
- T1 i T2 vrijeme
- TR- vrijeme repeticije
- TE- vrijeme ehoa.

 

Kako se pripremiti?
Prije pregleda MR, doktor treba da zna:

  • Da li pacijent ima u sebi željezne predmete. MR ne smiju obavljati pacijenti sa ugrađenim pace-makerom ili sa metalnim kopčama nakon operacije unutrašnjih dijelova tijela.
    Na sebi pacijent ne smije imati nikakve željezna predmete: sat, proteza, magnetna kartica, ginekološka spirala koja sadrži željezni dio, kao i električni aparati.
    Snažni magnet bi privukao metalni predmet koji bi oštetio sva tkiva na svom putu i doveo, vjerovatno, do fatalnih posljedica.
  • Ukoliko su pacijenti uplašeni ili uznemireni, mogu prije pregleda uzeti sedativ za relaksaciju.

Vrlo je važna činjenica da MR nema štetno djelovanje i mogu je raditi trudnice i mala djeca.
Postoji više vrsta kontrastnih sredstava: intravaskularna-ekstracelularna paramagnetna, hepato-specifična kontrastna sredstva, hepatobilijarna kontrastna sredstva, retikuloendotelijalna kontrastna sredstva, oralna.
Kod nas se koristi kontrastno sredstvo Gd-DTPA, a aplicira se iv. putem u T1 vremenu relaksacije.

 

Kako se metoda izvodi?
Pregled MR, bilo kojeg dijela tijela, obavlja inžinjer medicinske radiologije uz prisistvo radiologa specijaliste.

Prosječno, pregled MR traje od 20-40 minuta.

Tokom pregleda, pacijent mora skinuti sve metale sa sebe: nakit, proteze, odjeću koja ima metalne dijelove, šnale, obuću.
Pacijent ulazi ležeći u MR aparat, a prethodno se postavlja zavojnica (coil) u zavisnoszi od toga koji se organ pregleda.
Pacijent obično leži na leđima. Kada se bolesnik uvuče u aparat, ima svjetlo, tako da nije u potpunom mraku.
Ako se treba učiniti MR malom djetetu, tada se dijete uspava ili lagano sedira, prije samog pregleda, a ukoliko to nije moguće, onda se pregled učini u općoj anesteziji.

Kod male djece majka ili otac u toku pregleda mogu biti uz svoje dijete.
Odrasli pacijenti su sami u prostoriji za pregled, ali radiolog i inžinjer medicinske radiologije stalno prate bolesnika kroz observacioni prozor i pacijent može razgovarati sa zdravstvrnim licem preko intercoma.
Svaki odrasli pacijent u toku pregleda drži u ruci signalnu pumpicu ( panik pumpicu ) tako da, ukoliko osjeti bilo kakvu nelagodu, tjeskobu ili strah, kao i bol, pritiskom na pumpicu signalira inžinjeru medicinske radiologije i pregled se odmah prekida.

Kakav je osjećaj?
Čovjek može osjetiti strah prije samog pregleda, a taj strah je vezan za strah od nepoznatog ili strah od otkrivanja dijagnoze. Neki ljudi osjete uznemirenost i strah od zatvorenog prostora (klaustrofobija) kada su u samom skeneru. Ukoliko će pregled trajati duže, pacijent može prije pregleda popiti neki sedativ.
Treba napomenuti da tokom rada i snimanja, koje je potpuno bezopasno, MRI aparat pravi značajnu buku.

Rizici
Kod pregleda MR postoje i kontraindikacije, koje se dijele u dvije grupe:
a) apsolutna kontraindikacija: pacijenti sa ugrađenim pace-makerima ili predmetima od feromagnetnih materijala.
b) relativna kontraindikacija: klaustrofobija, nemirni pacijenti i mala djeca koju treba anestezirati.
Za sada nema poznatog štetnog djelovanja kod pregleda MRI!

Rezultati testa
Nakon pregleda nalazi budu završeni za 1-2 ili kod težih nalaza za 3-5 dana.
Za razliku od CT, kod MR je moguće snimanje u više projekcija (osim transverzalne i u sagitalnoj, a i u koronalnoj), uz veću prostornu i kontrastnu rezoluciju.
Korištenjem kontrastnih sredstava omogućena je bolja vizualizacija pojedinih organa, a samim tim i tačnija dijagnoza.

Na šta obratiti pažnju?
Razvojem tehnologije, cijene MR aparata i pretrage postaju prihvatljivije i predviđa se da će MR potisnuti mnoge radiološke metode koje koriste štetno jonizirajuće zračenje.
Pojačanjem softverske tehnologije, skraćuje se vrijeme pregleda, a kvalitet slike postaje znatno bolji i efikasniji za krajnju analizu razlikovanja patološkog od normalnog tkiva kod čovijeka što i jeste cilj savremene dijagnostike.

 

-Video- MAGNETOM ESSENZA, 1.5 TESLA MRI

                                  

Dr Enver Šabić
specijalista opšte hirurgije
specijalista ortopedije i traumatologije